Izvor: FOCUS.DE
Objavljeno: Nedjelja, 22.12.3013 u 11:25 h
Mi volimo, živomo i tugujemo u MREŽI. Pri tome digitalni napredak postavlja nekoliko pitanja. Čak se i istraživanja počinju baviti ovom temom.
Bilo da se radi o „nepoznatom teritoriju“ ili ne, homo digitalis se odavno šetka Njemačkom. Razna minder sjela kod facebooka i ekipe, internetska prodaja odjeće i tehnike cvjetaju a milioni pametnih telefona neprestano obezbjeđuju ljude novostima. Ugodnost MREŽE kod laika kao i kod naučnica otvara pitanja tipa: Da li su naši podaci sigurni? Postajemo li pametniji ili gluplji? A prije svih, šta to sve još može MREŽA?
Ova pitanja si postavlja i Savezno ministarstvo za istraživanje (BMBF) a u vezi sa naučnom 2014 godinom. Ova godina stoji pod motom: „Digitalno društvo“. Ministarstvo želi potaknuti građane/ke da diskutiraju zajedno sa naučnicima ili naučnicama o tome kako bi MREŽA trebala da izgleda u budućnosti. To je jedna tema koja se tiče velike večine u Njemačkoj.
Oko 55 miliona Njemaca i Njemica starijih od 10 godina su prema jednom on-line istraživanju iz oktobra 2013 koje je organizirala Udruga rada (Agof), redovno on-line. Skoro 30 miliona ljudi u Njemačkoj prema podacima istraživanja tržišta koje je krajem 2012 godine provela tvrtka Emarkter, landara po socijalnim mrežama tipa Facebook ili Tweeter.
Njemački korisnik interneta je ipak još uvijek relativno mlad, tako prema Agof-u preko 95,5 % osoba starosti između 10 – 39 godina su na MREŽI, kod osoba starijih od 60 godina taj udio je daleko manji. 39,5 % njih su redovno na MREŽI. Savezno ministarstvo za istraživanje zbog toga želi da mladi i stari – digitalni domoroci i digitalni doseljenici – sjednu za isti stol. Pri tome bi aktuelno istraživanje o „digitalnom društvu“ trebalo da stoji u prvom planu.
Spektar tema je širok: „tko još istražuje jedno čisto analogno društvo?“ pita Sascha Friesike iz Instituta za internet i društvo Humboldt – Univerziteta u Berlinu. Većinu humanističkih naučnika digitalni svijet dotiče na ovaj ili onaj način. Aktuelna je primjerice jedna vruća diskusija kroz koju se traži odgovor na pitanje, prema kojim osnovama međunarodne on-line mreže bi neprihvatljivi prilozi trebali biti brisani. Tu je prisutan i problem da je u Sjedinjenim Američkim Državama na primjer odnos prema seksualnosti daleko licemjerniji nego u Njemačkoj. „Ovaj problem imaju sve socijalne mreže“ Za ponuđaće je često teško procjeniti šta određeni prilozi graničnog kvalitativnog karaktera proizvode u određenim kulturama. Na velikim sjednicama o temi digitalnog društva se permanentno diskutira u kojoj mjeri bi podaci – primjerice o okolišu, statistički podaci, istraživački podaci – trebali biti javno postavljani na mrežu, opisuje Klaus Tochtermann, direktor Njemačke centralne biblioteke za privredne nauke. Nakon NSA-otkrovenja čini se kako je zaštita privatne sfere kao i zaštita podataka još više ušla u fokus.
Prema riječima Friesikea istraživačice diskutiraju i o tome kako djecu i mlade odgajati kako bi bili štedljiviji prilikom postavljanja podataka o sebi na MREŽU. „Oni su jedna generacija, koja neće odrasti bez da ne ostave tragove“, To postavlja primjerice nastavnike ispred jednog ogromnog zadatka. U svakom slučaju djeca i mladi se u mnogim situacijama vezanim za temu internet prema odgojiteljima odnose sa daleko više samopouzdanja. Kažu: “vi nemate pojma o socijalnim mrežama. Ovako se to i to radi“, objašnjava Friesike.
Čak i u političarskom Berlinu tema MREŽA dobija sve veću relevantnost. Savezno vijeće sva mrežno-politička pitanja usmjerava prvenstveno na jedan permanentni Internet-odbor. Članovi bi trebalo da podržavaju Parlament kako bi zakonodavstvo i dalje bilo prilagođeno homo digitalisu.
[~] 